Historijski muzej BiH – Zbirka arhivske građe: fond o AFŽ
– plakati, dokumenti sekcija AFŽ-a (izvještaji, zapisnici, prepiske)
Nazad
Danas su se sastale žene iz cijele Bosne i Hercegovine da se upoznaju i zagrle
Plakat Prvog kongresa žena BiH, iz Zbirke arhivske građe Historijskog muzeja BiH
Plakat Prvog kongresa žena BiH, iz Zbirke arhivske građe Historijskog muzeja BiH
Plakat Prvog kongresa žena BiH, iz Zbirke arhivske građe Historijskog muzeja BiH
Prvi kongres žena BiH, 1945. Iz Zbirke fotografija Historijskog muzeja BiH
U proljeće 1945. godine bilo je važno da se žene Bosne i Hercegovine okupe, razmijene iskustva i zajednički definišu svoju ulogu u obnovi zemlje. Tako je pred AFŽ (Antifašistički front žena) Bosne i Hercegovine stavljen jedan od prvih radnih zadataka nakon oslobođenja: organizacija kongresa žena Bosne i Hercegovine.
Odbor za pripremu Prvog kongresa žena BiH počinje animirati žene iz Bosne i Hercegovine i slati pozivnice ženama iz drugih zemalja. Plakati koji su korišteni za informisanje naglašavaju važnost sloge i ljubavi “među ženama Srpkinjama, Hrvaticama i Muslimankama”.
Sarajevo je 8. juna 1945. godine postalo domaćin Prvog kongresa žena Bosne i Hercegovine. U atmosferi entuzijazma i nade, žene iz svih krajeva zemlje okupile su se da razgovaraju o prošlosti, ali i o viziji budućnosti. Žene stižu u grupama iz svih krajeva zemlje. Prve su stigle Banjalučanke. Kongres je trajao tri dana i imao je svečani i radni karakter. Skup je otvorila Lepa Perović, članica Izvršnog komiteta PK KPJ za Bosnu i Hercegovinu, riječima: „Danas su se sastale žene iz cijele Bosne i Hercegovine da se upoznaju i zagrle…” Skupu su se obratile delegatkinje iz različitih gradova. Izabran je glavni odbor AFŽ-a za Bosnu i Hercegovinu, prvi glavni odbor žena nakon rata. U okviru programa kongresa su održane pozorišne predstave, kulturne priredbe, organizovane posjete muzejima, bolnicama i obdaništima. Učesnice su u Narodnom pozorištu pripremile izložbu predmeta koje su žene donijele iz svojih sredina – izložbu su simbolično poklonile predsjedniku Titu.
Kongresne aktivnosti su bile važne za kulturni život žena Bosne i Hercegovine, o čemu je Lepa Perović po završetku događaja rekla: “Za mnoge žene naš kongres znači i početak pravog kulturnog doživljavanja. Mnogo je žena koje su živjele i preživjele svoj vijek, a nisu vidjele pozorište, kino ili muzej. Za naših nekoliko kongresnih dana – kratkih, ali punih bogatog sadržaja – vidjele smo na platnu, kao da je živ, druga Lenjina… tako smo osjetile i doživjele djelić kulture za koju se vodila naša velika borba. To će nam dati podstreka da sa novim žarom vodimo rat protiv nepismenost kako bi i same mogle postati kulturne…”