Djevojka sa čuvene ratne fotografije

Jedna fotografija učinila je Gospu Talić poznatom širom svijeta. Na njoj je mlada partizanka zarobljena u Drvaru, okružena njemačkim vojnicima. Gleda prema njima bez spuštanja pogleda. Fotografija je nastala 25. maja 1944. godine, tokom njemačke operacije Rösselsprung, odnosno Desanta na Drvar, čiji je cilj bio zarobljavanje Josipa Broza Tita i Vrhovnog štaba. Snimljena je na Šobića groblju, gdje je Gospa Talić nakon zarobljavanja odvedena zajedno s drugim zarobljenicima. Fotografija je objavljena u američkom časopisu Life i njemačkom Signalu i ubrzo je počela živjeti vlastitim životom.

Gospa Talić bila je iz Bihaća. Sa sedamnaest godina stupila je u partizanske redove i postala borac Prve bihaćke omladinske čete. U Drvar je došla na daktilografski kurs. Kada su 25. maja njemački padobranci počeli napad, našla se među zarobljenima. Njemački vojnici pokušavali su od nje dobiti informacije o položaju Vrhovnog štaba i Titu. Nakon zarobljavanja odvedena je na Šobića groblje, gdje je provela nekoliko dana. Upravo tamo nastala je fotografija koja će decenijama kasnije postati dokazom njenog ratnog iskustva.

Paradoks njene priče jeste u tome što je fotografija postala poznata mnogo više od žene koju prikazuje. Gospa Talić je nakon rata živjela skromno u Bihaću, dijeleći sudbinu mnogih borkinja koje su ostale izvan sistema društvenih privilegija. Počasti su je dočekale tek dvadeset godina kasnije – 1966. godine, kada je pozvana u Beograd na susret s Titom i Jovankom Broz, a nakon što su otvoreni i objavljeni Goebelsovi arhivi, te među njima i njena, od tada, čuvena fotografija. Prema nekim izvorima, tada su joj ponuđeni brojni pokloni i materijalne povlastice, pa čak i pomoć njenom sinu Safetu. Gospa je sve to odbila, zahvalila se i izjavila da joj ništa ne treba.

Gospa Talić umrla je 1977. godine u Bihaću i sahranjena je na porodičnom mezarju podno Debeljače. Njena fotografija, međutim, nastavila je cirkulirati kroz historijske knjige, novine, izložbe i projekte posvećene kulturi sjećanja. Danas se fotografija čuva i u zbirci Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, pod signaturom FNOB/2798.