Kontakt
NAŠA ŽENA
histmuz@bih.net.ba
Nazad

udruŽENE – NVO

U improviziranim kancelarijama, dnevnim sobama, izbjegličkim centrima i kuhinjama, nastajale su prve ženske nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini. U prvim mjesecima nakon rata, ženske inicijative najčešće su nastajale iz neformalnih krugova – grupe udovica, majki, povratnica i prognanica okupljale su se kako bi dijelile informacije, lijekove, hranu i osnovne potrepštine. Ubrzo su ove grupe, pod mentorstvom žena koje kao volonterke ili aktivistkinje dolaze u BiH, prešle iz okvira solidarnosti u organizirani aktivizam.

Do kraja 1990-ih osnovane su stotine ženskih nevladinih organizacija, od kojih su neke i danas aktivne. Obnavljanjem telefonske mreže u BiH, žene uspostavljaju prve telefonske razgovore. U vremenu kada su političke strukture jačale etničke podjele, žene su organizovale seminare, kampove, javne skupove i zajedničke projekte, uz podršku međunarodnih organizacija – kako bi gradile dijalog i međusobno povjerenje. U tom smislu, mreža žena postala je i prva istinska međuentitetska društvena platforma u zemlji i nosilac razvoja civilnog sektora u Bosni i Hercegovini. Između 2004. i 2007. godine, predstavnice međunarodnih organizacija i strane aktivistkinje se postepeno povlače, a lokalne žene preuzimaju vodeće uloge u organizacijama, oblikujući njihov rad u skladu s potrebama svojih zajednica.

Kroz raznovrsne aktivnosti ove organizacije odgovaraju na konkretne izazove, prilagođene specifičnim posljedicama rata u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine. Uprkos nemjerljivom doprinosu obnovi poslijeratnog društva, rad ovih organizacija ostao je marginaliziran i slabo dokumentovan. Njihove inicijative, susreti, svakodnevna borba rijetko su bilježeni kamerom, gotovo nikada arhivirani, i često istisnuti iz službene historije.

Izvori:

Helsinški parlament građana Banja Luka. (2008). Mirovni aktivizam u Bosni i Hercegovini. Helsinški parlament građana Banja Luka.

Sejfija, I. (2009). NVO sektor u BiH: Tranzicijski izazovi (1. izd.). Bosanska riječ.

Mihaljević, D., Planinić, M., & Ljubičić, R. (2023). Feministička analiza položaja žena u BiH s kratkim osvrtom na povijesni razvoj ženskih pokreta = Feminist analysis of the position of women in BiH with a short reference to the historical development of women’s rights movements. Mostariensia, 27(2), 189–215.

Popov-Momčinović, Z. (2013). Ženski pokret u Bosni i Hercegovini: Artikulacija jedne kontrakulture. Sarajevski otvoreni centar, Centar za empirijska istraživanja religije u Bosni i Hercegovini, Fondacija CURE.

Popov-Momčinović, Z. (2024). Aktivizam u ženskom pokretu u Bosni i Hercegovini: Izazovi, iskoraci i društvene promene. Dostupno na: https://unigerc.unsa.ba