Kontakt
NAŠA ŽENA
histmuz@bih.net.ba
Nazad
AFŽ Zdravlje

Sakupljajmo ljekovito bilje

U rano jutro žene su sa korpama u rukama kretale prema brdima i livadama. Prikupljale su ljekovito bilje. Istočna Bosna, posebno kraj oko Bratunca i Srebrenice, bila je poznata po bogatstvu biljnog svijeta i ljekovitih izvora Guber vode, ali i po ženama koje su znale kako to bogatstvo pretvoriti u lijek – znanje se prenosilo s generacije na generaciju. Nakon Drugog svjetskog rata, apoteke nisu bile pristupačne – jedan članak iz 1947. koji elaborira značaj ljekovitog bilja kaže kako je među narodom vladala uzrečica “skup k’o apoteka”. Lijekovi su se uvozili iz Italije ili Njemačke, a domaća industrija još je bila u povoju. Zdravstvena infrastruktura u poratnim godinama gotovo da ne postoji. Zdravstvene ustanove su smještene u neadekvatne objekte, osoblje nedovoljno kvalifikovano, a sanitetski materijal oskudan. Ova situacija posebno je pogađala ruralna područja Istočne Bosne, gdje su higijenski uslovi bili loši, a osnovna medicinska njega teško dostupna. U takvim okolnostima, žene su počele prikupljati biljke i praviti lijekove, učestvovale su u edukaciji drugih žena – ali i u procesima izgradnje prvih bolnica i domova zdravlja.

Među čuvaricama zdravlja na području Srebrenice i Bratunca posebno se isticala Margita Čondrić – prva školovana babica u ovom kraju koja je svojim širokim obrazovanjem mogla pomoći svojim sugrađanima u različitim zdravstvenim nevoljama. Margita bila je oslonac i pokretač važnih društvenih inicijativa. Tokom rata, Margiti je povjerena briga o privremenoj bolnici za oboljele od tifusa. Pripremala je bolesnicima jednostavne, ali hranjive obroke, pravila čajeve i biljne napitke, uvijek se oslanjajući na moć prirode. U poratnim godinama, kada su loše higijenske navike i siromaštvo ugrožavali zdravlje i živote ljudi, članice AFŽ-a, na čelu s Margitom kao predsjednicom AFŽ-a, imale su pune ruke posla. Znala je tačno kada se bere kantarion, kada je najbolje ubrati majčinu dušicu, kako osušiti kamilicu da zadrži miris, i kako napraviti melem od gaveza. Ta znanja nije čuvala za sebe – pod okriljem AFŽ-a, je Margita educirala žene, organizirala ih i usmjeravala kako da beru i dijele ljekovito bilje narodnim odborima, ispunjavajući praznine koje je zvanični sistem još nije mogao popuniti.

Izvori:

Nova žena: list Antifašističkog fronta žena Bosne i Hercegovine. (1947). Broj 26.

Ivić, G., Čaušević, J., & Hadžihalilović, S. (ur.). (2021). 100 žena – 100 ulica po ženama: Leksikon o ženama koje su pomjerile granice u svojim zajednicama u Bosni i Hercegovini.

Čaušević, J. (2015). Zabilježene: Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku (2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje). Sarajevo: Sarajevski otvoreni centar.

UPS Media. (2018, 25. mart). Znameniti sugrađani: Margita Čondrić, prva babica u Srebrenici i Bratuncu. Preuzeto 12. Decembra 2025.