I Mostarke grade mostove

Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, u godinama neposredno nakon rata, grupa mostarskih žena okupljenih oko aktivistkinje Ifete Ćesir-Škoro započela je inicijativu koja će dovesti do donošenja Zakona o zaštiti porodice s djecom (danas poznat kao Zakon o materijalnoj podršci porodicama sa djecom) Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Mostar je u tom period bio duboko podijeljen grad, ekonomski oslabljen i institucionalno neujednačen. Žene su, kako se prisjeća Ćesir-Škoro, često bile u najtežem položaju: nezaposlene, bez socijalne zaštite, u reproduktivnoj dobi i bez mogućnosti ostvarivanja osnovnih prava koja su u drugim dijelovima zemlje bila zagarantovana federalnim zakonima.

Kao medicinska radnica, Ćesir-Škoro je svakodnevno svjedočila situacijama u kojima su porodilje ostajale bez ikakvih primanja, primorane da se nakon poroda vraćaju na posao kako bi vraćale kredite i prehranile porodice. Taj kontekst bio je poticaj da, u saradnji s National Democratic Institute (NDI), pokrene kampanju zagovaranja donošenja kantonalnog zakona o zaštiti porodica s djecom.

Inicijativa je započela kroz okupljanje žena iz različitih organizacija i političkih opcija, što je u podijeljenom Mostaru bilo izuzetno rijetko. Prema riječima Ćesir-Škoro, ključni trenutak bio je pronalazak zajedničkog interesa s obje strane grada, kada su žene, uprkos nacionalnim i političkim razlikama, stale zajedno iza zahtjeva za jednakim pravima porodilja i porodica.

U saradnji s pravnicima i stručnjacima, izrađen je nacrt Zakona o zaštiti porodica s djecom, koji je potom upućen u Skupštinu HNK. Zakon je usvojen većinom glasova, uprkos protivljenju resornog ministra koji je tvrdio da „nema dovoljno sredstava“. Time je inicijativa postala primjer uspješnog građanskog i ženskog aktivizma u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.

Ovim zakonom, u skladu sa Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom FBiH, detaljnije se uređuje djelatnost zaštite porodice, utvrđuju prava, uslovi i način njihovog ostvarivanja, finansiranje zaštite porodice s djecom, te drugi vaćni aspekti zaštite djece u ovom kantonu.

Zakon je jasno definisao institucionalne i finansijske obaveze prema porodicama, uključujući dječiji dodatak, naknadu majkama u radnom odnosu za vrijeme odsustva zbog poroda i njege djeteta, novčanu podršku nezaposlenim majkama te jednokratnu pomoć za opremu novorođenčeta, što je imalo presudan značaj za žene koje su nakon rata ostale bez posla, imovine i socijalne sigurnosti.

Proces borbe za donošenje zakona zabilježen je u dokumentarnom filmu “Building Bridges” (“Gradnja mostova”) koji je prikazao svakodnevni angažman mostarskih žena. Film je poslan kao nominacija za Madeleine Albright Award, međunarodno priznanje koje dodjeljuje Nacionalni demokratski institut (NDI) za doprinos demokratiji i ravnopravnosti.

Inicijativa građanki/na Mostara bila je jedna od pobjednica među prijavama iz 85 zemalja svijeta. Nagrada od 25.000 američkih dolara koju su dobile 2006. godine, omogućila je dalji razvoj organizacije, koja se ubrzo i formalno registrirala kao Inicijativa građanki/na Mostara, s Ifetom Ćesir-Škoro na čelu.

Dobijena sredstva iskorištena su za projekte prevencije ovisnosti među mladima, kroz inovativnu metodu „forum teatra u obrazovanju“, u saradnji s nastavnicima i studentima dramske pedagogije. Tokom narednih godina organizacija je realizirala brojne obrazovne, kulturne i društvene projekte u partnerstvu s lokalnim institucijama i međunarodnim donatorima, uključujući Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i Ministarstvo obrazovanja HNK.

Danas, gotovo tri decenije kasnije, Inicijativa građanki/na Mostara i dalje djeluje, zadržavajući svoj izvorni duh aktivizma, solidarnosti i borbe za pravednije društvo.

Pokret koji je započeo spontano, iz iskustava žena u poratnom Mostaru, prerastao je u model lokalne građanske inicijative koja je konkretno promijenila zakonski okvir i položaj porodica. Njihov rad simbolizira žensku borbu za socijalnu pravdu, ali i moć saradnje u društvu koje je tek počelo liječiti rane rata.