“Žene Jugoslavije u borbi i izgradnji socijalizma”

„Žene Jugoslavije u borbi i izgradnji socijalizma“ bila je tematska izložba održana u Sarajevu u januaru 1950. godine, u organizaciji Glavnog odbora Antifašističkog fronta žena (AFŽ) Bosne i Hercegovine. Otvorena je 6. januara 1950. u Izložbenom paviljonu i trajala je dvadeset dana, predstavljajući jedan od najobuhvatnijih kulturno-političkih projekata ženskog pokreta u prvim poratnim godinama.

Izložba je bila koncipirana kao širok pregled uloge žena u Narodnooslobodilačkoj borbi, poslijeratnoj obnovi i procesu izgradnje socijalističkog društva. Prema članku objavljenom u časopisu Nova žena (januar–februar 1950, godina IV, br. 57–58), centralna ideja bila je prikazati žene kao ravnopravne sudionice političkog, ekonomskog i društvenog života, te kao aktivne učesnice socijalističke modernizacije. Postavka je vizualno i tekstualno dokumentirala ratni doprinos žena, od ranjenica i bolničarki do članica ilegalnog pokreta i pripadnica partizanskih brigade, kao i njihov rad u prvim poratnim godinama: industrijalizaciji, reorganizaciji poljoprivrede, masovnoj kampanji opismenjavanja, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i razvoju društveno-političkih organizacija.

Pripreme za izložbu i mobilizacija posjetiteljica otkrivaju način na koji je AFŽ organizacijski i ideološki djelovao. Sačuvani dopisi Glavnog odbora AFŽ-a iz decembra 1949. i januara 1950. godine upućeni općinskim i sreskim odborima pokazuju da je veliki naglasak stavljen na masovnu i kolektivnu posjetu. Žene bliže sarajevskom srezu pozvane su da u što većem broju posjete izložbu, dok je udaljenijim lokalnim odborima naloženo da osiguraju dolazak svojih „najboljih aktivistkinja“, učiteljica, radnica, članica sindikalnih organizacija i seljanki, te da organiziraju prevoz žena kako bi se osiguralo da što veći broj njih vidi izložbu. U dopisima se insistiralo na tome da izložbu treba posmatrati kao važan dio političkog i ideološkog obrazovanja žena, kao i na obaveznosti izvještavanja o realizaciji posjeta.

Ideološka pozadina izložbe jasno se očitovala u sadržaju i tonu pratećeg novinskog članka u Novoj ženi, koji je isticao odanost Komunističkoj partiji i Josipu Brozu Titu te naglašavao političku zrelost i društvenu odgovornost jugoslavenskih žena. Izložba je bila predstavljena i kao odgovor na propagandne napade Sovjetskog Saveza nakon Rezolucije Informbiroa iz 1948. godine. U tom kontekstu, prikaz života i rada žena služio je i kao potvrda nezavisnog jugoslavenskog socijalističkog puta i osuda „klevetničkih“ uticaja izvana. Time je izložba, osim kulturne, imala i značajnu političko-pedagošku funkciju, u skladu s tadašnjom strategijom izgradnje socijalističkog identiteta i konsolidacije države.

Izložba „Žene Jugoslavije u borbi i izgradnji socijalizma“ jedan je od većih kulturno-političkih projekata AFŽ-a u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata. Danas se ona može tumačiti kao primjer ranog institucionalnog nastojanja da se žensko iskustvo uklopi u širi narativ socijalističke modernizacije i da se uloga žena simbolički potvrdi kroz javne kulturne manifestacije. Istovremeno, izložba je ilustracija načina na koji su AFŽ i druge organizacije nastojale mobilizirati žene iz svih društvenih slojeva, te kako su kulturni događaji korišteni kao sredstvo političke edukacije, legitimizacije vlasti i artikulacije jugoslavenskog identiteta u ranim hladnoratovskim godinama.

Danas se jedan od najvažnijih pratećih materijala izložbe  – originalna knjiga utisaka posjetitelja, čuva u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Knjiga predstavlja vrijedan izvor za istraživanje recepcije izložbe, jer sadrži zapise posjetiteljica, ali i posjetitelja, iz različitih dijelova zemlje, njihova zapažanja i refleksije o ulozi žena u poslijeratnom društvu.

Iz knjige utisaka:

Izložba je vrlo dobro pripremljena. Žene-narodni heroji nisu po mom mišljenju istaknuti na najvidnije mjesto. Inače, sve je ostalo u redu.

***

Pregledajući Vašu izložbu koja me je jako iznenadila, kada sam video naše žene koje su u toku N.O.B-a dale sve od sebe za slobodu koje su bile heroji rata a danas su iste te žene heroji obnove naše mlade socijalističke Jugoslavije, i oko zemlje Informbiroa kleveču naše rukovodioce i naš AFŽ a naše žene odgovaraju sve većim radom i ljubavi prema Partiji i Drugu Titu. Živio AFŽ, CKKPJ i Naš voljeni Maršal Tito”

***

Pregledavajući Vašu izložbu naročito mi se doapda slikoviti prikaz žene kroz
periode N.O.B-a, kao i u izgradnji. Tipičan primjer žene borca pokazuje  slika: skup boraca žena.

***