Krava koja spaja
Iz arhiva Fondacije “Udružene žene”, fotografija je izložena i na izložbi “Naša žena” Historijskog muzeja BiH
Fotografija Lane Jajćević, jedne od osnivačica Fondacije “Udružene žene”
Poseban primjer ženske dovitljivosti u poslijeratnom periodu zabilježen je u okolini Banje Luke, gdje su članice udruženja “Udružene žene”, među kojima i jedna od osnivačica Lana Jajčević, pronašle način da apstraktne ciljeve međunarodnih donatora prevedu u stvarnu, svakodnevnu pomoć ženama. U vrijeme kada je međunarodna zajednica insistirala na projektima „pomirenja i međuentitetske saradnje“, žene su u razgovorima jasno ukazivale da im, bez obzira na nacionalnost ili entitet, zajednički problem predstavlja neimaština i nemogućnost ekonomskog oporavka nakon ratnih razaranja.
U okviru projekta „Pomirenje i demokratizacija društva u BiH“ (1997/1998), realizovanog u selima oko Banje Luke, članice udruženja osmislile su jednostavan, ali učinkovit model: dvije žene – jedna Bošnjakinja i jedna Srpkinja – zajednički su se brinule o jednoj kravi. Mlijeko i ostali proizvodi dijelili su se ravnopravno, dok je tele, nakon teljenja, pripadalo ženi kod koje krava u tom trenutku nije boravila. Sličan princip primijenjen je i u slučaju kokoši. Na taj način, projekt je istovremeno ispunjavao zahtjeve donatora za saradnjom i pomirenjem, ali je ženama pružao konkretnu ekonomsku podršku i mogućnost opstanka. Umjesto apstraktnih narativa, pomirenje se ovdje gradilo kroz zajednički rad, dijeljenje odgovornosti i vrlo opipljive rezultate.
Ovaj model pokazuje da pomirenje nije samo politički cilj, već i rezultat malih, praktičnih gesti saradnje i solidarnosti. „Krava koja spaja“ postaje simbol stvaranja konkretne mreže zajedničkog života i povjerenja u postkonfliktnom društvu.